Jedna od najprivlačnijih karakteristika jazza jest upravo njegova raznovrsnost – različiti muzičari pridonosili su kroz vrijeme vlastitim izričajima stvaranju iznimno velikog broja podžanrova, koje vam ovdje predstavljamo grupirane prema njihovom kronološkom poretku:
1890-1910
Ragtime, Blues, Dixieland
Blues ima svoje korijene u crnačkim robovskim zajednicama na jugu SAD-a, i njihovim spiritualima, baladama i radnim pjesmama.
Početkom 20-og stoljeća u New Orleansu pojavljuje se novi oblik muzike; crnačko stanovništvo, abolicijom ropstva krajem 1865, dobija mogućnost zaposlenja u zabavnoj industriji, pa crni muzičari aktivno nastupaju u barovima i klubovima, što dovodi do razvoja ragtimea, a pojavljuju se i brojni “stupajući bendovi”, čiji su instrumenti postali osnovni instrumenti jazza: limeni puhački instrumenti i bubnjevi. Dixieland kombinira najranije marševe limenih puhačkih orkestara, ragtime i blues s polifoničkim improviziranjem.
1920-1930
Gypsy jazz, British dance band, Kansas City jazz, Swing, Stride jazz, Orchestral jazz, Novelty ragtime, Continental Jazz
Dvadesetih godina 20-og stoljeća jazz postaje sve popularniji, uglavnom u SAD-u, ali također i u Britaniji, Francuskoj i drugdje, te igra značajnu ulogu u širim kulturnim promjenama u ovom periodu, a njegov utjecaj na popularnu kulturu se nastavlja i dugo nakon toga.
1940-1950
Mainstream jazz, Cool jazz, Bebop, Afro-Cuban jazz, Hard bop, Asian American jazz, Indo jazz, Vocal jazz, Kansas City blues, Free jazz, Avant-garde jazz
Već početkom 40-tih godina, jazz premašuje granice swinga, i ujedinjuje jazz i umjetnost u prirodnoj sintezi.
1960-1970
Modal j
azz, West Coast jazz, Third stream, Straight-ahead jazz, Soul jazz, Ska jazz, Smooth jazz, Post-bop, Afro-Brasilian jazz, Jazz rock, Jazz-funk, Jazz fusion, Free funk, Free improvisation, European free jazz, Crossover jazz, Chamber jazz, Bossa nova
Šezdesetih godina jazz se počinje kombinirati s ritmovima iz američkih i latinoameričkim zemljama, i često uključuje i tradicionalne instrumente kao što su güiro i klava u interpretacije klasičnih jazz harmonija sviranih na tipičnim jazz instrumentima (klavir, kontrabas itd.). Pojavljuju se prvi hibridi jazza s rockom.
1980-1990
Punk jazz, Nu jazz, Neo-swing, Neo-bop jazz, M-Base, Jazz rap, Ethno jazz, Cape jazz, Acid jazz
80-tih godina jazz zajednica se sve više smanjuje i međusobno dijeli; neki muzičari zadržavaju tradicionalan izričaj, dok se sve više pojavljuju komercijalni oblici jazz fusiona (“smooth jazz”).
Podžanrovi jazza
Jedna od najprivlačnijih karakteristika jazza jest upravo njegova raznovrsnost – različiti muzičari pridonosili su kroz vrijeme vlastitim izričajima stvaranju iznimno velikog broja podžanrova, koje vam ovdje predstavljamo grupirane prema njihovom kronološkom poretku:
1890-1910
Ragtime, Blues, Dixieland
Blues ima svoje korijene u crnačkim robovskim zajednicama na jugu SAD-a, i njihovim spiritualima, baladama i radnim pjesmama.
Početkom 20-og stoljeća u New Orleansu pojavljuje se novi oblik muzike; crnačko stanovništvo, abolicijom ropstva krajem 1865, dobija mogućnost zaposlenja u zabavnoj industriji, pa crni muzičari aktivno nastupaju u barovima i klubovima, što dovodi do razvoja ragtimea, a pojavljuju se i brojni “stupajući bendovi”, čiji su instrumenti postali osnovni instrumenti jazza: limeni puhački instrumenti i bubnjevi. Dixieland kombinira najranije marševe limenih puhačkih orkestara, ragtime i blues s polifoničkim improviziranjem.
1920-1930
Gypsy jazz, British dance band, Kansas City jazz, Swing, Stride jazz, Orchestral jazz, Novelty ragtime, Continental Jazz
Dvadesetih godina 20-og stoljeća jazz postaje sve popularniji, uglavnom u SAD-u, ali također i u Britaniji, Francuskoj i drugdje, te igra značajnu ulogu u širim kulturnim promjenama u ovom periodu, a njegov utjecaj na popularnu kulturu se nastavlja i dugo nakon toga.
1940-1950
Mainstream jazz, Cool jazz, Bebop, Afro-Cuban jazz, Hard bop, Asian American jazz, Indo jazz, Vocal jazz, Kansas City blues, Free jazz, Avant-garde jazz
Već početkom 40-tih godina, jazz premašuje granice swinga, i ujedinjuje jazz i umjetnost u prirodnoj sintezi.
1960-1970
Modal j
azz, West Coast jazz, Third stream, Straight-ahead jazz, Soul jazz, Ska jazz, Smooth jazz, Post-bop, Afro-Brasilian jazz, Jazz rock, Jazz-funk, Jazz fusion, Free funk, Free improvisation, European free jazz, Crossover jazz, Chamber jazz, Bossa nova
Šezdesetih godina jazz se počinje kombinirati s ritmovima iz američkih i latinoameričkim zemljama, i često uključuje i tradicionalne instrumente kao što su güiro i klava u interpretacije klasičnih jazz harmonija sviranih na tipičnim jazz instrumentima (klavir, kontrabas itd.). Pojavljuju se prvi hibridi jazza s rockom.
1980-1990
Punk jazz, Nu jazz, Neo-swing, Neo-bop jazz, M-Base, Jazz rap, Ethno jazz, Cape jazz, Acid jazz
80-tih godina jazz zajednica se sve više smanjuje i međusobno dijeli; neki muzičari zadržavaju tradicionalan izričaj, dok se sve više pojavljuju komercijalni oblici jazz fusiona (“smooth jazz”).