Novi prijelazni modaliteti suvremenog jazza

Prateći promjene koje nastaju u društvenom, ekonomskom i povijesnom kontekstu krajem 20-og stoljeća, jazz se sve više okreće novim horizontima, koristeći obrasce i teoretsko znanje suvremene muzike, kao i muzički udaljenije elemente afričke, latinskoameričke i azijske muzike.

Jazz je u biti jedan jedinstveni i moćni mix svih vrsta muzika u kojem samo pravi ljubitelji i poznavatelji znaju uživati i shvatiti ga. Kako volite igrati na ipad casino, tako volite i jazz glazbu. Jednostavno Vam uđe u dušu i u krv i nakon toga ne možete više bez nje. Postaje sastavni dio Vašeg života; uspijeva da Vas razveseli i da Vas opusti. Uspijeva i da bude Vaš prijatelj kada se osjećate sami.

Možda je upravo zbog toga suvremeni jazz postao univerzalni muzički izričaj, kojeg možemo pronaći na svim kontinentim, iako svejedno zadržava specifičnosti u običajima i načinu primjene u različitim zemljama, pa tako uz afro-američki jazz danas postoji i europski jazz, afrički jazz, azijski jazz, kao i latinsko-američki jazz.

Muzika suvremenog jazza često je modalna, ponekad i atonalna. Nije rijetkost pronaći kompozicije čiji se stil suprotstavlja predvidljivoj strukturi ponavljajućih fraza u četvrtinkama ili osminkama – skladatelji suvremenog jazza pokušjazz contemporaryavaju izbjeći predvidljive pravilnosti oblika, harmonije, melodije i ritma, koji su se pojavljivali u repertoaru ranijih perioda jazza. Razlikuju se od prethodnih žanrova i po tome što se ponekad koriste informatičkim i elektronskim instrumentima, kao što su kompjuter i sintesajzer, pa se stoga muzički sastav ponekad može svesti samo na jednog glazbenika koji svira kao solist, dok su česti dueti (klavir – puhački instrument, klavir – gudački instrument, gitara – bubnjevi ili neke druge kombinacije), a nisu isključeni ni veliki jazz orkestri. Upravo u svezi s njima, željeli bismo naglasiti da suvremena evolucija jazza ne isključuje njihove česte i uspješne nastupe u starijim stilovima jazza.

Iako publika i dalje nastavlja na poseban način cijeniti virtuozne soliste, čini se da se suvremeni jazz razvija više prema grupnom obliku muzike, u kojem sudjeluju na gotovo identičnom nivou svi članovi muzičkog sastava.

Za kraj savjetujemo ljubiteljima glazbe koji se žele približiti suvremenom jazzu da se uvijek nastoje informirati o kompozitoru i o njegovom djelu prije ili nakon slušanja. Današnja rasprostranjenost informacijskog sadržaja omogućuje nam da upoznamo kompozitore suvremenog jazza paralelno sa slušanjem strukturno zahtjevnih kompozicija, te da na takav način upotpunimo razumijevanje njihovog rada.