New Orleans – mjesto rođenja jazza

New Orleans jedan je od najstarijih gradova SAD-a i danas važan lučki grad i važno turističko odredište zahvaljujući svojoj glazbi, proslavama, kuhinji i kolonijalnoj arhitekturi. Krajem 19. stoljeća upravo u New Orleansu ljudi različitih rasa i naroda našli su zajednički jezik ujedinjeni u ljubavi prema glazbi. Multikulturalnost je ovdje oduvijek bila utkana u svakodnevicu. U to vrijeme europsko klasično i folklorno naslijeđe, kao i afrički i karipski elementi proželi su se s popularnom američkom glazbom toga vremena stvarajući nove glazbene forme. Početkom 20. stoljeća jazz je počeo rasti kao dio šire revolucije u glazbi koja je obuhvaćala i duhovnu glazbu, vojne marševe, blues i ragtime. Tako su jazz stvorili glazba i glazbenici iz mnoštva raznih kultura.

Charles Buddy BoldenRani razvitak jazza u New Orleansu najviše se veže uz karizmatičnoga glazbenika Charlesa “Buddyja” Boldena. Svirajući u bendu kojemu je bio i frontman, unutar desetak godina stekao je sljedbenike diljem cijeloga grada koji su odlazili plesati na njihove nastupe. Dotadašnja plesna glazba bila je nezanimljiva mladima, a glazbeni sastavi koji su svirali po plesnim dvoranama izvodili su valcere, polke, kvadrile. Mladi su htjeli nešto uzbudljivije. Ovu su potražnju zadovoljili blues, ragtime, a potom i jazz. Jazzeri New Orleansa postupno su postali popularni po stilu koji je nastajao takozvanom kolektivnom improvizacijom. Mlađoj publici to je bilo jako privlačno jer je bilo zabavno, spontano i pružalo osjećaj slobode. Nakon Boldena, nekoliko se bendova natjecalo za kontrolu nad ovim glazbenim tržištem.

Sljedeći veliki trenutak dogodio se 1917. godine kada snimljena prva jazz ploča “Livery Stable Blues”, izvođača Dominica Jamesa (Nicka) LaRocce i njegovog Original Dixieland Jazz Banda. Vrijednost ovog sastava, kao prvoga velikoga jazz orkestra, u svojoj je autobiografiji izdvojio i veliki Louis Armstrong. Sljedeće desetljeće, 1920-te, neki nazivaju i “doba jazza” jer je ova glazba tada postala pomodna kao dio nove revolucije koja je uslijedila poslije Prvoga svjetskog rata. Amerikanci su postajali sve urbaniji i sve su više tražili zabavu, a glazbena industrija je tu situaciju iskoristila u svoju korist.